Blicko.ba - Info portal!

 
  • Registracija
    *
    *
    *
    *
    *
    Fields marked with an asterisk (*) are required.

E-mail Ispis PDF

U Njema?koj je posljednjih godina sve više visokokvalifikovanih doseljenika.

Rezultat je to novog istraživanja Instituta njema?ke privrede, piše dw.de. No, da li je i stav Nijemaca prema doseljenicima ostao isti?

 

"Kako to da tako dobro govoriš njema?ki?"

Ovo je pitanje ?esto postavljaju novinarki i TV-voditeljici Elif Senel, iako je ro?ena u Njema?koj.

"Ipak, ovdje je uo?ljiva razlika me?u generacijama. Samo starije osobe postavljaju takva pitanja jer je mla?ima ovdje normalno da imena izvornih govornika njema?kog ne moraju zvu?ati njema?ki" kaže Elif.

Njeni roditelji su se doseliliu Njema?ku po?etkom '70-ih iz turske pokrajine Anadolije. Otac je bio jedan od mnogih turskih gastarbajtera koje je Njema?ka po?ela zapošljavati '50-ih godina i radio je kao tokar.

Nakon ponovnog ujedinjenja Njema?ke, u zemlju se doselilo mnogo takozvanih povratnika (Spätaussiedler), pripadnika njema?kog naroda u inostranstvu. U prvom desetlje?u 21. vijeka u Njema?ku se doselio izrazito velik broj natprosje?no obrazovanih osoba: prema studiji Instituta njema?ke privrede, od ukupnog broja doseljenika 2009. godine njih 21 posto imalo je visoku stru?nu spremu.

"U Njema?ku pristiže sve više visokoobrazovanih stranaca i ta slika zasjenila je predstavu o slabo obrazovanom gastarbajteru" smatra stru?njak za migracije Klaus Bade. Do 1. jula ove godine on je bio ?elni ?ovjek Stru?nog vije?a njema?kih zaklada za integraciju i migracije.

Dojam je pozitivan – uz neke izuzetke

"Sve u svemu, predstava o doseljenicima promijenila se iz negativne u pozitivnu, uz neke izuzetke" objašnjava Bade.

Kaže da se na doseljenike oduvijek gledalo nekako neprijateljski.

"1950-ih godina prošlog vijeka to su bili Italijani koji fu?kaju za Njemicama, '80-ih i '90-ih su to bili kriminalci iz isto?ne Evrope, a danas su to uglavnom Romi koji u Njema?ku dolaze iz novih ?lanica EU, Rumunije i Bugarske."

Predrasude i odbojnost stanovništva prema tim Romima dovode i do iskrivljene slike o Rumunima i Bugarima, iako iz tih zemalja u Njema?ku dolazi i velik broj visokoobrazovanih osoba.

Još jedan izuzetak od op?enito pozitivnog imidža doseljenika u Njema?koj su prema mišljenju Badea muslimani: "Štiva kao što je knjiga Thila Sarrazina 'Njema?ka ukida samu sebe' su antiislamska agitacija, jer pretpostavlja da su muslimani opasni i skloni fundamentalizmu."

Rasprava o Sarrazinovoj kontroverznoj knjizi u kojoj se govori o neuspješnoj integraciji odrazila se i na rezultate takozvanog migracionog barometra – godišnjeg ispitivanja javnog mnijenja koje provodi Stru?no vije?e njema?kih zaklada za integraciju i migracije.

"Krajem 2009. godine, dakle prije objavljivanja knjige, ve?ina je ljudi, bez obzira na to jesu li doseljenici odnosno njihovi potomci ili ne, suživot Nijemaca i doseljenika ocijenila kao uglavnom pozitivan" kaže Bade.

"Samo godinu dana kasnije i kod jednih i kod drugih smo zabilježili zna?ajan pad optimizma prema integraciji." Me?utim, i taj se trend 2011. godine ponovo normalizirao.

"To pokazuje da imigraciono društvo može podnijeti znatno ve?a optere?enja, nego što politika misli – ono se ne da isprovocirati žu?nim raspravama." Ova istraživanja pokazuju i da Nijemci te doseljenici i njihovi potomci imaju sli?ne stavove: na primjer, 60 posto ispitanika iz obje grupe želi da se u Njema?ku doseli još visokokvalifikovanih stranaca, a 70 posto se zalaže za to da integracija uspije.

"Doseljenici imaju više samopouzdanja"

Problemati?na je i klasi?na razlika izme?u doseljenika i njihovih potomaka s jedne i onih koji to nisu s druge strane, koju susre?emo u društvu, politici i medijima, smatra stru?njak za migracije Paul Mecheril.

"Da bismo u Njema?koj stvorili istinsku kulturu dobrodošlice, potrebna je ve?a samorazumljivost ?injenice da ovdje žive ljudi razli?itog porijekla i izgleda" kaže Mecheril, profesor interkulturalnog obrazovanja na Univerzitetu u Oldenburgu.

"Ve? izrazi kao što su 'osobe s migracionom pozadinom', 'imigranti' i 'potomci imigranata' pripisivanje su atributa stranosti."

Klice nove samorazumljivosti u opho?enju s ljudima koji nemaju njema?ke korijene novinarka Elif Senel primijetila je na njema?koj televiziji.

"U serijama i dokumentarnim sapunicama ?esto možemo vidjeti nekog iranskog ljekara ili turskog mešetara, a da se pritom na bilo koji na?in ne tematizira njegovo porijeklo."

Sve u svemu, Njema?ka, kao imigraciono društvo posljednjih deset godina je postigla veliki napredak, predstave o doseljenicima su op?enito pozitivnije nego prije, smatra Elif Senel.

"Ovo ima veze i s tim da su i doseljenici osvješteniji. Moji roditelji kao i mnogi drugi gastarbajteri prije su željeli biti neupadljivi i bili su jednostavno zahvalni što uop?e mogu živjeti u Njema?koj" prisje?a se novinarka.

"Me?utim, pretjerana skromnost i zahvalnost spre?avaju ?ovjeka da postane dio društva i da ga oblikuje. Onaj ko nastupa uvjerenije, njega više i poštuju."

Blicko.ba/dw.de

 
Baner

Anketa

Uspomene su Vam najdraže kao: